Treba ulagati u učinkovitije sustave, ponajprije kada je riječ o grijanju. No da bi novi sustavi što bolje funkcionirali, potrebna je energetska obnova zgrada i kuća - a na tom području ne stojimo najbolje.

S obzirom na klimatske promjene, sustavi grijanja i hlađenja postaju ključan aspekt energetske učinkovitosti.
Treba ulagati u učinkovitije sustave, ponajprije kada je riječ o grijanju. No da bi novi sustavi što bolje funkcionirali, potrebna je energetska obnova zgrada i kuća - a na tom području ne stojimo najbolje.
Sve je veći broj građana zainteresiran za ugradnju solarnih panela i novih sustava grijanja, no kada shvate da bi prije toga trebaju uložiti i u energetsku obnovu, bilo kuće, bilo zgrade - entuzijazam pada. Svima su ključni brojevi - a oni su na duge staze - pozitivni. Najbolje to znaju oni koji žive u zgradama koje su zasjale u novom ruhu.
- Potrošnja toplinske energije je pala s 1,2 milijuna kilovatsati na 680 tisuća, a trošak sa 75.000 na 37.000 eura na razini godine, rekao je Krešimir Ižaković, predstavnik suvlasnika stambene zgrade u Osijeku.
No, takve su zgrade i dalje u manjini. Naime, procjenjuje se da je čak 80 posto zgrada u Hrvatskoj energetski neučinkovito.
- Silne količine novca moramo potrošiti na energetsku obnovu. Brojne zgrade, kuće u Hrvatskoj se troše, griju na lož ulje, 50 posto kućanstava se grije na drvo, dakle na ogrjevno drvo. To su prilike gdje možemo moderne i energetsko učinkovitije sustave grijanje implementirati, ispričao je Tin Bašić, savjetnik platforme ZGRADOnačelnik.hr.
Oni koji rade na postavljanju fasada kažu da su građani svjesni kakve koristi imaju od toplinske izolacije, no teško je napraviti prvi korak - uložiti potreban novac - iako si time povećavaju kvalitetu života, a i vrijednost same nekretnine.
- Prvo je potrebno smanjiti energiju potrebnu za grijanje, hlađenje, a tek onda mijenjati izvor energije, a smanjenje energije se prvenstveno dobiva pasivno - izolacijom toplinskom cijele ovojnice zgrade - fasade, krovova, podruma prema svim negrijanim prostorima, stolarije dotrajale, objasnio je Igor Kemenović, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava.
- To je skupo i zahtjeva sredstava, ali jednom kada se ljudi odluče na to, pitaju se zašto to nisu napravili prije, dodao je.
U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističu da građane posebno zanima jedan sustav grijanja, a dobra je vijest da će uz novi javni poziv lakše doći do njega.
- Vidimo iz sadašnjih novih javnih poziva, vidimo da građani sada jako ulažu u dizalice topline. Naši novi pozivi daju im mogućnost ugradnje dizalice topline s fotonaponskim sustavima čime se izbjegavaju veći troškovi energije a tako mogu i najaviti u idućoj godini jedan novi veliki javni poziv iz programa konkurentnost i kohezije gdje ćemo sufinancirati ugradnju fotonaponskih sustava, dizalice topline, ali isto tako i baterijski sustav za fotonaponske sustave u obiteljskim kućama naših sugrađana, zaključio je Žarko Latković, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
Tako će se - polako, ali sigurno - grijanje na drva, plin i loživo ulje sve rjeđe viđati u hrvatskim kućanstvima.